Jučerašnju sjednicu Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH obilježila je duga i iscrpljujuća rasprava o finansijskom poslovanju državnih institucija, teška pitanja zastupnika/ca i mukotrpni odgovori budžetskih institucija, obećanja da se rasipništvo novcem poreskih obveznika više neće ponavljati i pitanje odgovornosti koje je ostalo “visiti u zraku”.
Atmosfera je na jučerašnjoj sjednici Komisije za finansije i budžet PDPSBiH bila teška i ozbiljna, a sala prepuna, što predstavnika/ca revidiranih institucija i članova Komisije, što predstavnika/ca zainteresirane javnosti. Teme sjednice aktuelne i vruće: izmjene zakona o finansiranju institucija zbog problema u otplati vanjskog duga, informacija o stanju javne zaduženosti te saslušanje predstavnika četiri institucije čije je finansijsko poslovanje u 2011. g. nezavisna državna revizija ocijenila negativnim: Ministarstva vanjskih poslova, Ministarsva odbrane, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje je dobilo revizorsko mišljenje s rezervom. Iako je riječ o samo četiri institucije značaj njihovog finansijskog poslovanja je u tome što ukupno raspolažu s više od polovine državnog budžeta.
Odmah na početku razmatranja revizorskih izvještaja navedenih institucija predsjedavajući Komisije gosp. Emir Kabil konstatirao je da su revizorske preporuke za poboljšanje finansijske discipline gotovo uvijek iste, da se iz godine u godinu ponavljaju, a da budžetske institucije ne postupaju prema njima. Riječ je o nepoštivanju procedura javnih nabavki, neopravdanim troškovima reprezentacije, (zlo)upotrebi službenih automobila i telefona, zapošljavanju po ugovorima o djelu kako bi se izbjegla transparentna procedura zapošljavanja u državnu službu putem objavljivanja konkursa, nepostojanje sistema internih kontrola, nedonošenje neophodnih zakona i internih pravilnika kojima bi se službeno ograničilo rasipništvo, preskupi najmovi prostora i dr.
Centralno pitanje bilo je zašto se isti nalazi konstantno ponavljaju, a revizorske preporuke već više godina ignoriraju. Citirana je evidencija Komisije da su se isti revizorski nalazi kod određenog broja institucija ponavljali i po osam godina zaredom. Predstavnici revidiranih institucija davali su različita objašnjenja, za određene propuste krivili su “sistem”, za neke da su “u toku ispravke”, a za brojne su otvoreno priznali svoju krivicu, ističući “neopravdanu neodgovornost”.
Za razliku od prošlih godina, odgovori revidiranih institucija koje su u pisanoj formi dostavile Komisiji ozbiljno su pripremljeni i sadrže konkretne i precizne planove za otklanjanje nedostataka u finansijskom poslovanju. Rasprave su bile podrobne i sadržajne, a priznanja krivice i uvjeravanja od strane budžetskih institucija da će već dogodine poslovati puno bolje ulijevaju blagi optimizam, iako, s obzirom na dosadašnju praksu, dijelimo jučer izrečenu revizorsku zadršku i oprez: “vaši planovi su dobri, ali sačekat ćemo rezultate revizije koja slijedi”.
Korak naprijed predstavlja i činjenica da se jučer na sjednici pojavio i jedan ministar (ministar odbrane), jer je dosadašnja praksa uglavnom bila da čelni ljudi institucija na ovakva “saslušanja” šalju svoje zamjenike i pomoćnike, a najčešće nižerangirane službenike.
Loše finansijsko poslovanje institucija ima dalekosežne posljedice, ne samo kroz direktni gubitak sredstava koja su im na raspolaganju, već i kroz narušavanje njihove međunarodne reputacije i rejtinga. Ovu činjenicu najbolje ilistrira jučerašnja izjava predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice da je BiH, između ostalog i zbog nesavjesnog finansijskog poslovanja ove institucije, ostala bez gotovo 100 miliona KM donatorskih sredstava namijenjenih za zbrinjavanje izbjeglica.
Javnost je mogla saznati kako se trošio javni novac i čuti planove za poboljšanje finansijske discipline budžetskih institucija. Ono što, nažalost, jučer nismo mogli čuti jesu rezultati rada institucija i učinak koji ostvaruju – opravdavaju li utrošeni novac adekvatnim rezultatima koji su potrebni državi i poreznim obveznicima. Nadamo se da će pitanje rezultata rada institucija biti skora tema na sjednicama nadležnih komisija i domova državnog Parlamenta. I da će se, konačno, uspostaviti zakonski model utvrđivanja odgovornosti za budžetske rasipnike-ponavljače, ma ko to bio, saopšteno je iz Instituta za razvoj mladih KULT.
