"Potrudiću se da ta sredstva budu stavljena na raspolaganje privredi", rekao je Mujezinović aktuelizujući pitanje koje je za svog mandata pokrenuo i njegov prethodnik Nedžad Branković.

"Javna preduzeća nadmeću se kod banaka ko će dobiti veću kamatu za oročeni novac, što rezultira povećanjem kamatnih stopa za kredite. Želja mi je da ta sredstva ne služe za dobit javnih preduzeća jer od toga nemamo velike koristi, nego da budu stavljena u službu privrede", pojasnio je Mujezinović.

Mada se u javnosti pominje cifra od oko 600 miliona KM depozita na računima banaka, uglavnom akumuliranih sredstava amortizacije, Mujezinović nije mogao precizirati o kojoj je brojci riječ.

"Nisam napravio evidenciju. Intervjuisaćemo preduzeća i sagledati koliko novca je oročeno. Postoje rokovi oročenja i neka od tih oročenja mogu se raskinuti kako bi se sredstva oslobodila. Imamo instrumente da ta sredstva stavimo na raspolaganje privredi", naglasio je Mujezinović dodajući da je ovo jedna od mjera za stabilizaciju stanja u Federaciji BiH.

Tvrdi da mu nije cilj slabljenje bankarskog sistema, ali i poručuje da sredstva javnih preduzeća ne namjerava vraćati u federalni budžet niti ih prebacivati u Razvojnu banku, a što je ranije bila namjera premijera Brankovića.

U Elektroprivredi BiH, preduzeću koje ima najviše pohranjenih depozita u bankama, kažu da su sva sredstva kojima raspolažu vezana za investicije koje su u toku.

"Novac koji imamo na računima produkt je prihoda od međunarodne prodaje struje. Ona iznose oko 130 miliona eura i vezana su za investicijske cikluse. Imamo dva kapitalna projekta na blokovima šest u Kaknju i Tuzli koji zajedno u budžetu nose 220 miliona KM planskih stavki, 30-40 miliona KM investicija u ostale dijelove proizvodnje te projekte u Tuzli vezane za deponiju šljake i pepela", kaže Amer Jerlagić, direktor Elektroprivrede BiH (SASE:JPESR).

Ističe da su već za prvih šest mjeseci ove godine investirali više od 70 miliona KM u distributivnu mrežu, a plan je da u distribuciju ove godine investiraju 140 miliona KM. Dodao je da je riječ o "živim" projektima i da eventualno njihovo agnažovanje za druge svrhe nije produktivno.

"U kontinuitetu otvaramo tendere, pravimo ugovore i dio avansa uplaćujemo kompanijama koje izvode radove. Za mene je bolje da kroz avans dio sredstava damo potencijalnom ugovaraču nego da on uzima kredit pa da nam u svojoj ponudi zaračunava i cijenu kapitala", istakao je Jerlagić.