Objavljeno: 11.02.2008. u 12:15
Izvor: Poslovni informator

Foto: Arhiva

Usklađivanje s EU U fiskalnoj sferi proces ispunjavanja pretpristupnih obveza zahtijeva nekoliko poglavlja među kojima su carinska politika, oporezivanje, vladine financije, statistika i uspostava potrebnih institucija vezanih uz to područje. Prilagođavanje fiskalnih financija podrazumijeva i razvoj analitičkih kapaciteta fiskalnih struktura, što uključuje i preuzimanje načela financijskog izvještavanja, to jest statistiku vladinih financija, statističkih klasifikacija i metodologiju Eurostata, sve s ciljem praćenja performansa zemlje kandidata prije prijama u članstvo EU.

Odjel za ekonomsku analizu u posljednjem broju svog biltena objašnjava značajke sustava klasifikacije poreza u EU s posebnim naglaskom na neizravne poreze, a objavljuje i analizu naplate neizravnih poreza za studeni 2007. godine te kratak pregled temeljnih postavki novog Zakona o porezu na dobit u Federaciji BiH, čije prihvaćanje pobuđuje veliko zanimanje gospodarskih subjekata u BiH i inozemnih kompanija, posebno potencijalnih ulagača u BiH.

Rast PDV-a U studenome prošle godine na jedinstvenom računu Uprave za neizravno oporezivanje naplaćeno je ukupno 402 milijuna KM neizravnih poreza u neto iznosu, što je 9,25 posto manje nego u listopadu. No, u odnosu na studeni 2006. godine naplaćeno je 11,14 posto neizravnih poreza više. Na razini 11 mjeseci naplaćeno je 7,18 posto više nego u istom razdoblju 2006. godine.

U studenom prošle godine zabilježen je pad u naplati svih glavnih skupina neizravnih poreza. Tako je carina i carinskih dažbina naplaćeno 10,46 posto manje nego u listopadu, a trošarina (akciza) 16,90 posto manje. Najveći pad zabilježen je u naplati trošarina za naftu, naftne derivate i duhanske prerađevine, što je negativno utjecalo na ukupnu naplatu jer te dvije vrste trošarina čine 85 posto ukupno naplaćenih trošarina. Neto prihod od PDV-a u studenom prošle godine bio je čak 22,31 posto veći nego u istom mjesecu 2006. Razlog je rasta tih prihoda i u nižem povratu PDV-a u odnosu na isti mjesec godinu dana prije. No, stopa povrata PDV-a raste i iznosi 18,63 posto.

U osnovnu klasifikaciju poreza prema standardima EU spadaju neizravni porezi, porezi na proizvode, porezi na dodanu vrijednost (PDV), carine i porezi na uvoz isključujući PDV, porezi na proizvode isključujući PDV i carine, ostali porezi na proizvodnju, izravni porezi, porez na dohodak, ostali tekući porezi, kapitalni porezi i socijalni doprinosi. Neizravni porezi vezani su uz proizvodnju i uvoze.

Porezi na proizvode plaćaju se po jedinici proizvoda ili prodanog proizvoda i usluge, a porezom na dodanu vrijednost oporezuje se krajnja potrošnja dobara i usluga na način da porezni obveznici na izlazne isporuke dobara i usluga zaračunavaju porez od kojega odbijaju vrijednost poreza na svoje ulazne isporuke. Carine i porez na uvoz predstavljaju obvezne namete opće vlade ili institucija EU. Ostali porezi na proizvodnju obuhvaćaju poreze koje su proizvođači dužni platiti neovisno o količini i vrijednosti proizvedene robe i usluga.

Izravni porezi obuhvaćaju tekuće poreze na dohodak i imovinu te kapitalne poreze koji pak obuhvaćaju poreze na kapitalne transfere (naslijeđe, darovi). Socijalne doprinose plaćaju zaposleni ili poslodavci na temelju ugovora o radu, kao i nezaposlene i samozaposlene osobe. Porezni sustav BiH valja što prije i efikasnije prilagoditi poreznim standardima EU.

Porez na dobit Od 1. siječnja u Federaciji BiH primjenjuje se novi Zakon o porezu na dobit u iznosu od deset posto na utvrđenu poreznu osnovicu, akontacijski i u roku podnošenja porezne prijave. Porez na dobit prilagođen je standardima EU, a ujedno harmoniziran propisima iz tog područja u RS i Distriktu Breko. Obveznici tog poreza gospodarska su društva i druge pravne osobe koje su rezidenti F BiH i koje ostvaruju dobit na području tog entiteta ili izvan njega. Od plaćanja tog poreza izuzete su javne institucije i tijele federalne, županijske i lokalne razine, humanitarne i vjerske organizacije, fundacije i udruge samo za prihode ostvarene iz proračuna, prihode od članarine, sponzorstva i donacija, kamata, dividenda i drugih investicijskih prihoda. U oporezivi prihod uključuje se cijeli prihod iz bilo kojeg izvora, u novcu ili naturi.

U obračun ne ulaze dividende i udjel u dobiti. Od porezne osnovice odbijaju se rashodi koji se izravno odnose na ostvareni prihod u iznosima utvrđenim bilancom uspjeha u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Priznaju se, primjerice, troškovi reprezentacije u iznosu od 30 posto, donacije javnim, kulturnim, humanitarnim i školskim institucijama u iznosu od tri posto. Dopušten je i odbitak bankama i drugim kreditnim organizacijama do 20 posto porezne osnovice za povećanja na račun rezervi za opće kreditne rizike, kao i osiguravajućim društvima za povećanje rezervi.

Nova makrostrategija Plaćanja poreza na dobit oslobađaju se obveznici koji su više od 30 posto godišnjeg prihoda ostvarili izvozom, obveznici koji u razdoblju od pet godina investiraju u proizvodnju na prostoru FBiH u vrijednosti od najmanje 20 milijuna KM, s tim da se u prvoj godini investira najmanje četiri milijuna KM, kao i obveznici koji zapošljavaju više od polovice invalidnih osoba dulje od jedne godine. Svi ti poticaji u skladu su sa standardima EU.

Pred BiH je teško razdoblje postupnog prilagođavanja standardima EU, pa je nužna nova makrostrategija koja će obuhvatiti kompilaciju nekoliko politika među kojima su svakako fiskalna, energetska, transportna i politika zaštite okoliša. BiH nema drugog izbora. 

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

83 glasa - 37%

Da, posljedice se već osjete

99 glasova - 44%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

45 glasova - 20%

Ukupno 227 glasova