Naši izvori tvrde da Mladen Grujičić trenutno radi u Agenciji za osiguranje RS, a Stevo Sančanin u Fondu zdravstvenog osiguranja RS tako da plate primaju sa „državnih jasala“. Ovakvi postupci Grujičića i Sančanina izazvali ogromno nezadovoljstvo njihovih bivših kolega koji smatraju da su „opelješeni“, a dodatno su se ražestili kada su saznali da na novim radnim mjestima primaju četverocifrene plate.
„Mladen Grujičić je u Banjalučkoj pivari bio finansijski direktor. Poslije raskida radnog odnosa dobio je otpremninu od 100.000 maraka i poslije toga se zaposlio u Agenciji za osiguranje RS! Iako zakonska rješenja u Srpskoj to dozvoljavaju nelogično je da se pojedincima daju tolike otpremnine“, kaže jedan bivši Grujičićev kolega iz Banjalučke pivare, koji je želio da ostane anoniman.
Međutim, menadžment Banjalučke pivare za Press RS tvrdi da Grujičić nije dobio 100.000 maraka otpremnine, ali nisu htjeli da kažu sa koliko novca je njihov bivši finansijski direktor napustio firmu.
„Politika firme ne dozvoljava nam da otkrivamo kolike su otpremnine bivših radnika. To je praksa i u drugim preduzećima i tu nema ništa nenormalno. Ono što mogu da kažem jeste da Mladen Grujičić nije dobio otpremninu od 100.000 maraka“, tvrdi asistent direktora Pivare Dragana Čeprkić.
S druge strane, naš sagovornik iz Pošta Srpske otkriva da je Stevo Sančanin, koji je radio informatičke poslove u ovom preduzeću, poslije sporazumnog raskida radnog odnosa dobio otpremninu od 50.000 maraka. Naš izvor kaže da je podigao otpremninu i istog mjeseca se zaposlio u Fondu zdravstvenog osiguranja RS gde radi kao savjetnik direktora za informatiku.
Šef Službe za odnose sa javnošću Pošta Srpske Aleksandar Aničić potvrdio je Pressu RS da je Sančanin sporazumno raskinuo ugovor sa ovim preduzećem, ali da podaci o iznosu otpremnine takođe nisu tačni. Aničić podseća da je u Poštama Srpske prošle godine raspisan konkurs za dobrovoljni prekid radnog odnosa na koji se Sančanin prijavio i prošao.
„Sančanin je dobio otpremninu u iznosu od 33.830 maraka! Na konkursu je ukupno prošlo 178 radnika preduzeća i za otpremnine je isplaćeno ukupno 3.245.335 maraka. Prema našim procjenama, taj novac vratiće nam se za 18 mjeseci“, tvrdi Aničić.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Čedo Kovačević za Press RS kaže da su otpremnine za radnike kojima radni odnos prestaje otkazom regulišu u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom.
„U Zakonu o radu nemaju odredbe koje radniku koji uzme otpremninu zabranjuje rad kod drugog poslodavca bez obzira da li se radi o državnom preduzeću ili instituciji. Zakon propisuje minimalnu visinu otpremnine koja ne može biti manja od trećine prosječne mjesečne plate radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i to za svaku punu godinu rada kod poslodavca“, tvrdi Kovačević, dodajući da je Opštim kolektivnim ugovorom otpremnina utvrđena u većem iznosu nego Zakonom o radu zato što radnicima sa dužim radnim stažom pripada veća otpremnina.
„Isplata otpremnine je obaveza i teret poslodavca, pa Ministarstvo nema informacija o visini isplaćenih otpremnina u pojedinim preduzećima i to ne želi da komentariše“, naveo je Kovačević.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Datum | Vrijednost | Promjena |
| MFGlobal.ba | 09.05. | 5,64 KM | 0,05 % |
| Hypo BH Equity | 08.05. | 8,09 KM | 0,03 % |
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Da li je podsticaj vlade domaćoj proizvodnji dovoljan?