Ukupna vrijednost projekta ORIO za Bosnu i Hercegovinu iznosi 60 miliona eura, a aplicirati mogu lokalne zajednice ali i javna preduzeća.Vrijednost projekta ORIO može se kretati od 2 do 60 miliona eura, a trajaće do kraja 2011. godine.


Vlada Kraljevine Holandije godišnje dva puta raspisuje pozive za finansiranje projekata javne infrastrukture, ali lokalne zajednice u BiH do sada nisu pokazale dovoljno interesovanja. U Holandiju je iz BiH prošle godine, nakon prvog poziva, upućeno 11 projekata, od kojih nijedan nije prihvaćen, a na drugi poziv poslato je devet projekata, od kojih je 5 uzeto u razmatranje. Ovim pozivom se nastoje animirati općine i javna preduzeća da pripreme kvalitetne projekte koji će biti prihvaćeni.

Doprinos projekta ORIO u prvoj fazi, odnosno fazi razvoja će iznositi 50 posto, dok će u fazi implementacije i održavanja projekta iznositi 35 procenata. Sudeći prema ovim podacima, lokalne zajednice i javna preduzeća čiji projekti budu prihvaćeni će učestvovati sa samo 15 posto sredstava.

Vodosnadbijevanje

Projekat vodosnadbijevanja je odabran zbog dosadašnje loše mogućnosti pristupa pitkim vodama, te potrebi Bosne i Hercegovine za boljim sistemom upravljanja vodama. Prema procjenama Svjetske banke 1,4 miliona ljud (od ukupne populacije od 3,9 miliona) nema tekuću vodu. Pola miliona stanovnika nema kanalizaciju, a trećina ruralne populacije koristi vodu iz nesigurnih izvora, zbog neadekvatne povezanosti s vodom. Vlada je identificirala 23 projekta čija se vrijednost kreće između pola i 64 miliona eura u cilju poboljšanja opskrbe pitkom vodom. Problemi s pristupom čišćenju vode su dio šireg problema upravljanja okolišem u Bosni i Hercegovini, za koje vlada traži pomoć u upravljanju riječnim koritima, korištenju vode za proizvodnju električne energije i upravljanju otpadnim vodama.

Transport

Što se tiče izbora prijevoza: privreda Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina bilježi rast od 5 do 6 posto, što je dovelo do velikih povećanja u prometu. Kao rezultat toga, cestovne mreže u gradovima i okolici su postale preopterećene. Također, 40 posto (procjena Svjetske banke) i cestovne mreže je u lošem stanju, što otežava pristup ruralnim područjima.

Željeznički prijevoz, također, bilježi rast, a u godinama koje dolaze se očekuje čak i veći. U cilju omogućavanja rasta, kapitalne investicije u transportu su na rasporedu (autoceste, sporedne ceste kao i željezničke linije). Prema tome, putevi i željeznice u brdovitoj Bosni i Hercegovini će zahtijevati veći broj tunela i mostova. Čak i sa dostupnim resursima međunarodnih finansijskih institucija, Bosna i Hercegovina će morati obezbijediti sredstva i iz drugih izvora finansiranja.

Pozivaju se sve lokalne zajednice i javna preduzeća da iskoriste mogućnost i prijave svoje projekte na javni poziv koji ostaje otvoren do 26. aprila 2010. godine.