Objavljeno: 11.01.2008. u 12:01
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

Norveška energetska kompanija NTE i podgorička Zetagradnja formirale su zajedničku firmu NTE Montenegro za izgradnju hidroelektrana, proizvodnju, prenos i distribuciju struje, dok je španska Iberdola zainteresovana za gradnju vjetrenjača, pišu podgorićki mediji. U novoj kompaniji Norevežani imaju većinski akcijski kapital, a Zetagradnja koja je u vlasništvu Blagote Radovića 49 odsto udjela, pišu Vijesti.

"Elektroprivreda bi trebalo do naredne godine da bude pravno razdvojena. Zainteresovani smo za Distribuciju, ukoliko nakon segmentiranja EPCG bude raspisan tender za privatizaciju te cjeline", rekao je Radović.

NTE će razmotriti tendersku dokumentaciju za dodjelu koncesija za 43 vodotoka u slivu Pive, Komarnice, Lima, Morače, Ibra, Tare, Ćehotine, Zaslapnice, Zete, Gračanice i Grahovskog jezera, a do 1. februara znaće se hoće li dostaviti koju ponudu za izgradnju malih hidroelektrana.

Članovi odbora direktora novoosnovane kompanije su Bjorn Grodas Ole, Trigve Kvernland i Blagota Radović, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik je Milorad Backović.

Norveški energetski gigant NTE je u državnom vlasništvu, a godinama je najveći donator EPCG za razvoj prenosne i distributivne mreže u Crnoj Gori. Sa crnogorskom EPCG su potpisali i Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, a kao prvi zajednički projekat najavljivana je gradnja hidroelektrane na Otilovićima. Saopštavano je da će finansirati i izgradnju velike elektrane na rijeci Morači.

Sporazumom je predviđeno da norveška elektroprivredna kompanija, osim u energetske projekte, investira i u projekte transfera znanja gdje su rentabilnost i rizik prihvatljivi. Dnevni list Republika saznaje da je španski elektroenergetski gigant Iberdrola ozbiljno je zainteresovan da na bazi privatno-javnog partnerstva sagradi u Crnoj Gori na nekoliko lokacija sistem vjetrenjača koje bi proizvodile do hiljadu gigavatsati struje iz energije vjetra.

Kao pogodne lokacije, figuriraju okolina Nikšića i planinski prevoji nadomak Crnogorskog primorja. Španci su prošle godine, u više navrata, u kontaktu sa potpredsjednikom Vlade Vujicom Lazovićem, ponudili gradnju sistema vjetrenjača. Struja iz vjetrenjača je prilično skupa jer njena proizvodna cijena iznosi između sedam i deset centi po kilovatu.

U ekonomskoj politici Vlade za ovu godinu navodi se da će se nastaviti istraživanje snage vjetra na potencijalnim lokacijama i priprema propisa za gradnju vjetroelektrana. I u Strategiji razvoja energetike, među prvim novim izvorima energije u Crnoj Gori, predviđena je gradnja vjetrenjača.

Relevantne studije pokazuju da je Crna Gora dobro područje za gradnju izvora energije na vjetar.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kopna i mora Republike Italije uradilo je sredinom prošle godine studiju Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u kojoj je zaključeno da Crna Gora ima značajan potencijal za korišćenje energije vjetra na pojedinim djelovima svoje teritorije.

Najatraktivnije lokacije za iskorišćavanje energetskog potencijala vjetra u Crnoj Gori su priobalni pojas jer su, kako se tvrdi u Studiji, tamo najveće brzine vjetra u zemlji izmjerene upravo u oblasti Rumije. Još jedno interesantno područje su brda u zaleđu Petrovca. Ako se izuzme planina Lovćen, ostale pogodne lokacije mogle bi biti u planinskim zonama u zaleđu Herceg Novog i Orahovca.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

100 glasova - 33%

Da, posljedice se već osjete

150 glasova - 49%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

55 glasova - 18%

Ukupno 305 glasova