Objavljeno: 13.11.2007. u 14:52
Izvor: biznis.ba

Foto: Arhiva

Nedavna najava potpredsjednika srpske Vlade Božidara Đelića da bi Srbija trebala da preispita moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana – izazvala je oštru reakciju dvojice njegovih kolega, ministra energetike Aleksandra Popovića i ministra za zaštitu životne sredine Saše Dragića, koji su se usprotivili ovom potezu, piše Em online.

Popović je podsjetio da je moratorijum uveden poslije incidenta u Černobilu 1989. godine, a da prema važećoj strategiji razvoja energetike Srbije do 2015. godine nije predviđeno izgradnja NE. Štaviše, u strategiji je kao dugoročni energetski izvor u Srbiji označen ugalj – što bi trebalo da znači da bi bi u budućem periodu eventualno moglo očekivati termoelektrane – poput poluzavršene TE Kolubara B kapaciteta dva puta po 350 MW.

Iz nuklearki se istina dobija najjeftiniji kilovat električne energije, uzevši prije svega u obzir da za rad jedne takve elektrane potrebno nekoliko desetina puta manje radnika, mada je ciena izgradnje NE oko 50 odsto skuplja nego kod termoelektrane. Strah od akcidenta ne opravdava moratorijum jer stručnjak za energetiku i bivši savetnik Miroljuba Labusa kaže da u krugu od oko 100 kilometara oko Srbije ima 10, a u krugu oko 400 kilometara 20 NE.

U Bugarskoj zbog nepouzdanosti i opasnosti od zračenja, Bugarska je pod pritiskom EU morala da ugasi dva reaktora u nuklearki "Kozloduj", snage 880 megavata koji su proizvodila 40 odsto struje u toj zemlji. Ova zemlja ubrzava gradnju nuklearke "Belene", 250 kilometara severoistočno od Sofije. Ona će imati dva reaktora od po 1.000 megavata: prvi bi trebalo da počne da radi 2011, a drugi 2013. godine.

Rumunija će udvostručiti proizvodnju struje u svojoj nuklearki "Černe vode" na ušću Dunava u Crno more, puštajući u julu ove godine u pogon novi reaktor od 760 megavata. Rumunska vlada nedavno je najavila da planira gradnju još dva reaktora u "Černim vodama".

Vlada Slovenije u decembru je ozvaničila namjeru da u nuklearki "Krško" napravi novi blok snage 1.000 megavata. Gradnja bi počela 2013, a završila bi se za četiri godine.U Hrvatskojse kao lokacije pominju se Jadran ili Dunav. O mjestu gde bi se podigao reaktor zasad se oštro polemiše i u Saboru, ali i u najširoj javnosti.

U Grčkoj, koja je povremeno veliki uvoznik električne energije, uglavnom razrađuju planove gradnje malih hidrocentrala. U Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori, kojima najviše nedostaje struje, zasad nema preciznijih planova za gradnju novih termo i hidroelektrana, a nuklearke niko ne pominje.

Na osnovi podataka Međunarodne agencije za atomsku energiju ), tokom 2005. godine u pogonu ili izgradnji bilo je 467 nuklearnih reaktora u svijetu. Četiri nuklearna reaktora kapaciteta 3821 MW prošle su godine priključena na električnu mrežu u Južnoj Koreji, Japanu (dva) i Indiji, čime je ukupni broj nuklearnih reaktora u pogonu bilo 443 u 31 zemlji . Uz to, u 2005. godini ukupno su 24 nuklearna reaktora bila u izgradnji u 11 zemalja svijeta, piše EM online.

Udio električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, u ukupnoj proizvodnji električne energije visok je u deset zemalja: Francuskoj (79 odsto), Litvaniji (70 odsto), Slovačkoj (56 odsto), Belgiji (56 odsto), Ukrajini (49 odsto), Švedskoj (47 odsto), Južnoj Koreji (45 odsto), Bugarskoj (44 odsto), Armeniji (43 odsto) i Sloveniji (42 odsto).

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

83 glasa - 37%

Da, posljedice se već osjete

99 glasova - 44%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

45 glasova - 20%

Ukupno 227 glasova