Na osnovu zahtjeva firme za informatički inžinjering i usluge “Akt.online” d.o.o. Sarajevo, Konkurencijski savjet usvojio je Zaključak (ZAKLJUČAK o pokretanju postupka) po kojem će provesti istragu po Zakonu o konkurenciji i podzakonskim aktima koji regulišu oblast tržišne konkurencije, kao i drugim relevantnim propisima.

BH Telekom i Telekom Srpske obavezna su da dostave svu traženu dokumentaciju i da ispune druge zahtjeve Konkurencijskog savjeta.
Pretežna djelatnost privrednog subjekta Akt.online je pružanja telekomunikacijskih usluga i on je alternativni operater usluga javne fiksne telefonije i posjeduje dozvole za pružanje internet usluga, za javnog mrežnog operatera, ISPC kod, dozvolu za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga, dozvolu za korištenje telefonskih brojeva, korištenje bloka 1000 brojeva u telefonskoj mreži i šest mikrotalasnih linkova.

“Akt.online” u svom Zahtjevu navodi da su BH Telekom i Telekom RS, po Zakonu o komunikacijama BiH i Pravilnikom RAK-a, kao javni operateri dužni ponuditi drugim operaterima, uključujući i Podnosioca zahtjeva, priključak na infrastrukturu (tzv. interkonekcija). Međutim, u više navrata “Akt.online” se obraćao privrednom subjektu BH Telekom sa zahtjevom za uspostavljanje interkonekcije, pregovori su počeli ali konačan Sporazum nije zaključen u zakonski predviđenom roku od 90 dana, već osam mjeseci kasnije.

U međuvremenu “Akt.online” u više navrata formalno je zamolio BH Telekom da završi proces interkonekcije, na što privredni subjekt BH Telekom nije reagovao nego je nastavio sa odugovlačenjem uspostavljanja interkonekcije. Zbog pomenute situacije Podnosilac zahtjeva bio je prinuđen otkazati dogovoreni posao i ugovore sa međunarodnim operaterima, i time pretrpio direktnu poslovnu štetu od 4.929.790 KM. “Akt.online” se obratio RAK-u, ali iako je RAK održao nekoliko zajedničkih sastanaka sa “Akt.online” i BH Telekom, na kojima je zaključkom RAK-a utvrđeno da potpisivanje međusobnog Sporazuma ne može i ne smije biti uslovljavano od strane BH Telekom, realizacija Sporazuma je i dalje bila opstruisana od strane BH Telekom.

Nakon godinu dana od podnošenja prvog zahtjeva za zaključenje Sporazuma, od strane “Akt.online”, on je i zaključen, ali su mnoga ključna pitanja ostala neriješena.

“Akt.online” je 29. januara 2009.godine podnio zahtjev Telekom RS za uspostavljanje interkonekcije, međutim Telekom RS, je to odbio navodeći kao razlog, da ne raspolaže odgovarajućim kapacitetom za navedenu realizaciju.
Nakon dužeg pregovaranja, “Akt.online” je ipak zaključio Sporazum o interkonekciji sa Telekom RS, ali uz znatno zakašnjenje i uz privremenu redukciju za 50% od traženih interkonekcijskih kapaciteta.

“Akt.online” smatra, da su privredni subjekti BH Telekom i Telekom RS “zloupotrijebili svoj dominantni položaj I time onemogućavaju liberalizaciju tržišta na segmentu iznajmljenih vodova i štite svoj monopolistički položaj. Zbog takve situacije, isti privredni subjekti su u mogućnosti da naplaćuju svoje usluge krajnjim korisnicima po visokim cijenama”.

“U isto vrijeme dominantni operateri ovu uslugu nude na međunarodnom tržištu ino-operaterima, dovodeći time lokalne alternativne operatere u diskriminirajući položaj.

“Cijena terminacije ino-telefonskog saobraćaja u mreže javnih operatera koju alternativni operateri plaćaju, treba izjednačiti sa cijenom lokalnog poziva, kako je i praksa u tom poslu u zemljama Evropske unije i u zemljama koje su u fazi približavanja Evropskoj uniji (Hrvatska, Makedonija …). Na tim liberalizovanim tržištima cijena za međunarodnu i lokalnu terminaciju su na istom nivou, jer su svjetski i evropski regulatori ustanovili da ne postoji ni jedan razlog koji bi opravdao razliku između cijena za lokalnu i međunarodnu terminaciju.

Znači da za javnog operatera svakako nema razlike da li se radi o terminaciji ino-saobraćaja preko alternativnog operatera ili lokalnog saobraćaja (nema dodatnih troškova, nema dodatno angažovane infrastrukture i opreme). U ovom momentu sve troškove svakako snose alternativni operateri, a na drugoj strani dominantni operateri (BH Telekom, Telekomunikacije RS pa i HT Mostar) na taj način uvećavaju svoj promet i prihod, te u značajnoj mjeri narušavaju konkurenciju. Iz ovog je vidljivo da javni operateri očito krše odredbe člana 10. stav 2. tačka a), c) i d) Zakona o konkurenciji”, ističe “Akt.online”.

Podnosilac zahtjeva tvrdi da dominantni telekom operateri koriste i svoje mobilne mreže, do kojih alternativni operateri i dalje nemaju direktan pristup, kao vid zaštite konkurencije, odnosno direktno štite svoj monopolistički položaj na tržištu.